U Splitu 31.01.2009.

MICRO projekt d.o.o.

Stepinčeva 38, 21 311 Stobreč

Tel: 021 555 400

Fax: 021 555 419

www.microgrupa.com

SADRŽAJ

1. UVOD. 5

1.1. Što je Program ukupnog razvoja i čemu služi? 5

1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja. 9

1.3. PUR i održivi razvoj 10

1.4. Financiranje razvoja JLS-a. 10

1.5. Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS-a. 12

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE. 13

2.1. Gospodarstvo. 13

2.1.1. Geografski položaj Istarske županije. 13

2.1.2. Klimatske značajke Istarske županije. 15

2.1.3. Površina općine, broj stanovnika i gustoća naseljenosti 16

2.1.4. Pregled postojećih ključnih gospodarskih sektora. 18

2.1.5. Obrtništvo. 20

2.1.6. Trgovačka društva. 21

2.1.7. Zadruge. 22

2.1.8. Poljoprivreda. 23

2.1.9. Šumarstvo. 37

2.1.10. Turizam. 39

2.1.11. Bankarstvo i financijske usluge. 43

2.1.12. Poticanje razvoja poduzetništva. 44

2.1.13. Gospodarska udruživanja. 45

2.1.14. Radna snaga – zaposlenost/ nezaposlenost i izvori financiranja. 46

2.1.15. Stanovanje i javne zgrade. 54

2.1.16. SWOT analiza gospodarstva. 55

2.2. Društvene djelatnosti 57

2.2.1. Nadležnosti 57

2.2.2. Obrazovanje. 58

2.2.2.1. Predškolsko obrazovanje u općinama Tinjan i Sveti Petar u Šumi 59

2.2.2.2. Osnovnoškolsko obrazovanje. 59

2.2.2.3. Srednje i visoko obrazovanje. 62

2.2.3. Kulturna i prirodna baština. 63

2.2.4. Šport 73

2.2.5. Zdravstvo i socijalna skrb. 76

2.2.5.1. Zdravstvo. 76

2.2.5.2. Socijalna skrb. 77

2.2.6. Vatrogasna zaštita. 77

2.2.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti 78

2.3. Zaštita okoliša. 81

2.3.1. Odlaganje čvrstog otpada. 82

2.3.2. Ispust otpadnih voda. 88

2.3.3. Onečišćenje prirodnih resursa. 88

2.3.3.1. Onečišćenje voda. 88

2.3.3.2. Onečišćenje zraka. 89

2.3.3.3. Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala. 89

2.3.4. SWOT analiza zaštite okoliša. 91

2.4. Institucije. 92

2.4.1. Struktura državne administracije. 92

2.4.2. Struktura županijske administracije. 94

2.4.3. Struktura administracije Općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi 101

2.4.4. Aktivno vođenje proračuna Općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi 105

2.4.4.1. Proračun Općine. 105

2.4.4.2. Transparentni proračunski proces 106

2.4.5. Financiranje javnih potreba. 107

2.4.5.1. Prihodi proračuna Općine. 112

2.4.6. Kreiranje interesnih partnerstava. 118

2.4.6.1. Sudjelovanje građana. 118

2.4.6.2. Javno-privatno partnerstvo. 118

2.4.7. SWOT analiza institucija. 119

2.5. Prostorno uređenje. 121

2.5.1. Uvod. 121

2.5.2. Postupak prostornog uređenja. 122

2.5.3. Postupak provedbe prostornih planova. 122

2.5.4. Upravljanje korištenjem zemljišta. 124

2.5.4.1. Općina Tinjan. 124

2.5.4.2. Općina Sveti Petar u Šumi 127

2.5.5. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture. 129

2.5.5.1. Općina Tinjan. 129

2.5.5.2. Općina Sveti Petar u Šumi 133

2.5.6. SWOT analiza prostornog planiranja. 136

3. Strategija razvoja OPĆINA TINJAN I SVETI PETAR U ŠUMI 139

4. Mjere razvoja OPĆINa TINJAN I SVETI PETAR U ŠUMI 140

5. Postupak praćenja i ažuriranja provedbe PUR-a. 141

5.1. Odgovornost za provedbu PUR-a. 143

5.1.1. Postupci upravljanja. 143

5.1.2. Praćenje i ocjenjivanje. 143

5.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija. 144

6. POPIS TABLICA; GRAFIKONA I SLIKA. 145

1. UVOD

1.1. Što je Program ukupnog razvoja i čemu služi?

Razvoju teži svaka država, regija, županija, grad ili općina. Želja za razvojem i boljim životom uostalom potječe od svakog pojedinca, od svake obitelji, i kao takva prožeta je kroz sve sfere ljudskog djelovanja.

Da bi ta naša nastojanja uspjeli realizirati, potrebito je uložiti određene napore i sredstva, ali prije svega treba imati jasnu viziju i cilj. Bez jasnog planiranja razvoj se prepušta stihiji i ne odvija se u željenom smjeru. Neplanirani razvoj ne prepoznaje sve potrebe društva za razvojem u svim njegovim pojavnostima, i kao takav donosi brojne probleme sredini u kojoj se odvija. Takav razvoj najčešće se manifestira ekonomskom nerazvijenošću, lošom gospodarskom koordinacijom, nekompatibilnošću gospodarskih subjekata, lošom socijalnom politikom, te uništavanjem i zagađenjem prostora kao najvrjednijeg resursa jednog područja.

Da bi se izbjegao takav slijed zbivanja, očuvao okoliš, a ujedno omogućio kvalitetan ekonomski razvitak koji će građanima pružiti visok životni standard i općenito ugodan život, potrebno je konstruktivno sagledati potrebe i promišljanja svih subjekata jednog društva. U razvijenim zemljama takav je oblik razvoja postao potpuno uobičajena praksa, ali i obveza. U nerazvijenim zemljama ili slabo razvijenim zemljama, izrada takvih planova još uvijek nije pravilo. Planiranje nije i ne smije biti dilema, ono o čemu se treba razmišljati su pitanja kako i na koji način planirati razvoj te kako ga realizirati. Naime, mnogo značajnija sredstva su potrebna za ispravljanje grešaka napravljenih u neplanskom, stihijskom razvoju nego što bi bilo utrošeno u planiranje i osmišljavanje razvoja nekog područja.

Zbog toga dobro osmišljen upravljani ili vođeni razvoj neke države ima jasnu strukturu, piramidu strategija odnosno planova. Obično je to planiranje koncipirano na tri razine: državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Država tako izrađuje strategije razvoja, dokumente koji daju smjernice nekoj državi u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost, koje su joj glavne grane gospodarstva, i područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome planiranje razvoja se spušta na niže razine: regija, jedinica lokalne samouprave (JLS). U Hrvatskoj taj lanac sukladno administrativno-političkom ustrojstvu ima slijedeće elemente: strategije RH koju donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, regionalni operativni program (ROP) kojeg donosi županija, a koji mora biti sukladan s prije spomenutim strategijama, te program ukupnog razvoja (PUR), dokument kojeg usvajaju općinska i gradska Vijeća u RH.

PUR je iznimno značajan dokument kojeg izrađuje općina ili grad, te na taj način preuzima odgovornost za gospodarski razvoj svojeg JLS-a.

Osim toga, zbog neravnomjernog razvoja pojedinih regija Republike Hrvatske kao i različitih društvenih skupina, Vlada RH je prepoznala potrebu da se definira regionalna politika. Regionalna politika je isto tako politika i praksa koju provodi EU, iz razloga smanjenja socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija, odnosno ekonomske i socijalne kohezije Europske unije. Ovakva politika provodi se pomoću različitih strukturnih i kohezijskih fondova. Na taj način EU odobrava i potiče prijenos sredstava iz bogatijih zemalja članica u one manje razvijene zemlje/regije. Takvom politikom unutar Unije može se prenijeti i više od 35% proračuna EU-a. Zahvaljujući strukturnim i kohezijskim fondovima utječe se na povećanje konkurentnosti regije i pridonosi boljem standardu njenih građana.

Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i lokalnog razvoja, tj. sustava koji će omogućiti:

1. jasno definiranje potreba u razvoju,
2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te
3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina područja.

Takvi sustavi su također preduvjet za sudjelovanje u preraspodjeli sredstava iz predpristupnih i strukturnih fondova Europske unije.

Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištu sačinjava upravo regionalna politika. Na taj način izjednačava se gospodarska razvijenost pojedinih regija unutar države, te lakša implementacija u globalne procese koji se odvijaju na tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije u kojoj ne samo da regije unutar država razvijaju politiku svojeg razvoja, već se često regije različitih država (koje imaju iste ili slične interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci, isto tako je potrebito da različite razvojne projekte planiraju i provode lokalne vlasti. To dolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili u manjoj mjeri. Na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivane rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Svako područje, regija, općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju upravo lokalne vlasti. Stoga je lokalne vlasti potrebito educirati o načinu planiranja razvoja i njegovu provođenju, kako bi mogli biti nosioci razvoja JLS-a.

Instrumenti za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi razvoja županija i širih regija ili programi razvoja gradova i općina.

Zbog svega navedenog potpuno se logičnim nameće potreba da i Općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi izrade Programe ukupnog razvoja. Budući je Istarska županija već izradila ROP (regionalni operativni program), tim je potreba i mogućnost za izradu PUR-a još više izgledna.

Upravo iz tih razloga su Općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi prionule izradi „Programa ukupnog razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi“.

Izrada Programa ukupnog razvoja omogućiti će razvoj općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi, dati odgovor na pitanje u kojem smjeru taj razvoj treba ići i na koji ga način ostvariti. Isto tako PUR će dati realnu sliku o potrebama svih subjekata i skupina u društvu, kao i sastaviti listu prioriteta. PUR je dokument po kojem će Poglavarstva Općina moći planirati aktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za Općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi, ujedno takav plan je i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar Općina.

Isto tako specifična namjena PUR-a je odrediti gdje općina želi i može biti u ekonomskom, gospodarskom i društvenom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.

Program ukupnog razvoja utvrđuje strateške prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili.

PUR obično izrađuje skupina stručnjaka, dok samu strategiju određuje radna skupina koja je sastavljena od svih meritornih subjekata u općini kako bi sve skupine društva bile uključene u proces odlučivanja. Subjekti će biti zaduženi i za provedbu programa.

PUR nudi odgovore na slijedeće probleme s kojim se JLS susreće:

1. zapošljavanje;
2. prihod;
3. privlačenje investicija;
4. pristup kapitalu;
5. komunalne usluge;
6. prometnu infrastrukturu te
7. na sve ostale segmente koji su izravno povezani s održivim gospodarskim rastom i napretkom. Izuzetno je bitno da se takva strategija razvoja usredotoči na one projekte i zadatke koji će imati pozitivnih učinaka na JLS i koje je moguće ostvariti.

Provođenje te praćenje i ažuriranje ovog programa razvoja označava slijedeći logičan korak u strateško-gospodarskom razvoju općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi.

Izrada Programa ukupnog razvoja nije zakonom obvezujuća, no ipak Općinsko poglavarstvo smatra nužnim izraditi PUR kako bi on bio odraz potreba Općine, te u kojem će biti odrednice budućeg razvoja Općine s konkretnim mjerama za postizanje održivog razvoja. Dakle izrada dokumenta koji će najaviti uspješan proces održivog razvoja.

1.2. Koncepcija Programa ukupnog razvoja

Struktura „Programa ukupnog razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi“ je slijedeća:

U prvom poglavlju obrađuju se slijedeća pitanja: što je Program ukupnog razvoja, tko ga je izradio, koje su njegove koristi, kome je on namijenjen, zašto se prišlo izradi tog plana, koje je radnje potrebno izvršiti kako bi se izradio ovaj dokument itd.

U drugom poglavlju se analizira postojeća situacija u općinama Tinjan i Sveti Petar u Šumi. Obrađena područja su strukturirana na slijedeći način:

1. gospodarstvo općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi;
2. društvene djelatnosti općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi;
3. zaštita okoliša općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi;
4. institucije u općinama Tinjan i Sveti Petar u Šumi;
5. prostorno uređenje općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi.

Svaka navedena cjelina ima SWOT analizu u kojoj se navode snage, slabosti, prilike i prijetnje svake od navedenih cjelina.

U trećem poglavlju navodi se ukupna Strategija razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi (Prilog 1).

Strategija razvoja nudi rješenja, nakon što prouči analizu područja, oformljena radna skupina sukladno napravljenoj analizi definira ključne probleme koji se pojavljuju na području općine.

Nakon što su se izglasali prioritetni problemi u svakom od područja odredili su se strateški ciljevi razvoja tog područja. Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za razvoj općine jer su resursi kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave manji od mogućnosti koji se pred nju postavljaju.

Kada se definiraju polazišta utvrđuje se zajednička vizija općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi, a potom i strateški ciljevi.

Kako bi se određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti potrebno je razviti strategije pomoću kojih će se ti postavljeni ciljevi ostvariti.

U četvrtom poglavlju se razrađuju i definiraju Mjere odnosno projekti koji su nužni da bi se Strategije razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi mogle provesti u djelo (Prilog 2).

U petom poglavlju navode se načini praćenja, monitoringa, kontrole i ažuriranja izrađenog Programa ukupnog razvoja.

Šesto poglavlje sadrži popis tablica, grafova i slika koje omogućuje lakše praćenje dokumenta i bolju preglednost sadržaja.

Kako bi se osigurao pravilan gospodarski, socijalni i društveni razvoj općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi, bitno je da se sva ulaganja bilo od strane državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnose samo na one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete. Cilj je da se Program ukupnog razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi prepozna kao učinkovit okvir za financiranje jasnih razvojnih prioriteta.

1.3. PUR i održivi razvoj

Integrirani, odnosno održivi razvitak, je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do županijske i gradske tj. općinske. Integrirani razvitak je razvitak koji objedinjuje tri cilja gospodarskog, socijalnog (društvenog) i ekološkog. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja općina Tinjan i Sveti Petar u Šumi.

Razvitak mora biti usmjeren na dugoročna rješenja razvoja općina, a nikako ne na kratkoročna i privremena rješenja aktualnih problema i budućih potreba. Česta je pogreška da se u želji i potrebi za bržim gospodarskim razvitkom naprave koraci koji idu nauštrb zaštite okoliša, što ne ide u prilog održivom razvitku. Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna načela i ekološke zahtjeve (te se zbog toga jedan veliki dio PUR-a odnosi na dio o zaštiti okoliša). Stoga je važno da usprkos potrebi za što bržim razvojem i nemogućnosti njegova daljnjeg odgađanja ne budu zanemareni društveni i ekološki aspekti. Zbog toga jedan od ključnih ciljeva planiranja treba biti i zaštita okoliša. To znači uvođenje zaštite okoliša kao jedne od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u 21. stoljeću pred nama: od industrijskog razvoja, gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda, prilagodbe poljoprivrede, očuvanja okoliša, naročito nacionalnih parkova te politike zapošljavanja. Iz navedenih razloga jako je bitno da se vodi posebna pažnja o zaštiti okoliša kako ne bi došlo do narušavanja samog koncepta održivog razvoja.

1.4. Financiranje razvoja JLS-a

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo).

Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Komercijalni krediti postaju sve konkurentniji, kapitalno financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i međunarodnih financijskih institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave počinju sve više koristiti nove oblike financiranja, uključujući i izdanja javno uvrštenih obveznica i leasinga.

Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za financiranje na raspolaganju to su: Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Te institucije i programi koje nude imaju već uhodane procese u kojima upoznaju lokalnu upravu o načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem i uvjetima kreditiranja.

Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjera kao mehanizam financiranja, ali primjena ove vrste financiranja je ograničena na prijevozna sredstva. Leasing trenutno ne predstavlja značajan faktor u financiranju lokalnih samouprava za nefinancijsku imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo promijeniti kako lokalne samouprave budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja.

Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:

• krediti poslovnih banaka;
• financiranje leasingom (operativni i financijski leasing);
• izdavanje obveznica (moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete);
• krediti i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, Hrvatske vode i Ministarstva Vlade RH);
• krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.5. Implementacija aktivnosti iz PUR-a u proračun JLS-a

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost PUR-a potrebno je što prije započeti s provedbom Programa ukupnog razvoja. U trenutku kada se Program ukupnog razvoja izradi treba ga usvojiti Općinsko vijeće. Njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja Programa ukupnog razvoja od trenutka kada je izrađen do trenutka kada ga se počne primjenjivati tj. njegove implementacije. Realizacija programa zahtijeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Programa ukupnog razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrži projekte ili specifične korake projekata u slijedećoj godini.

Proračun za slijedeću fiskalnu godinu mora biti povezan s izradom godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između Programa ukupnog razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bi se počelo upravljati održivim razvojem neke općine ili grada na kvalitetan način.

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE

2.1. Gospodarstvo

2.1.1. Geografski položaj Istarske županije

Istarska županija je smještena na Istarskom poluotoku, na jugozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Okružena je Primorsko-goranskom županijom na istoku, Republikom Slovenijom na sjeveru i Republikom Italijom na jugu (samo morska granica). Županija je podijeljena na 10 gradova i 31 općinu među kojima su i općine Tinjan i Sveti Petar u Šumi.

Površina Istarske županije je 2.820 km² i površinom spada među srednje velike županije u Hrvatskoj. Dužina obale iznosi 445 km, dok uključujući i otoke iznosi 539.9 km. Ukupan broj stanovnika županije prema popisu iz 2001. godine iznosi 206.344 ili 4,65% stanovništva Hrvatske. Gustoća stanovništva je 73 st/km² što je malo manje od nacionalnog prosjeka (78 st/km²) dok je prosječna starost stanovništva 40,2 godine. Glavno administrativno središte Istarske županije je Grad Pazin, dok je najveći grad Pula.

Slika 1. Položaj Istarske županije u Hrvatskoj

Izvor: http:hr.wikipedia.org

Reljef istarske županije je pretežito krški, s vapnenačkim tlom i nedostatkom vode. Sjeverno-istočni dio županije pripada produžetku Dinarskih Alpi i predstavlja planinski dio županije koji se naziva još i „bijela“ Istra. Osim navedene, razlikuju se još i „siva“ Istra ili plodna zemlja u unutrašnjosti Istre, te „crvena“ Istra ili zemlja u blizini obale s uglavnom prevladavajućim crljeničkim tlom.

Vegetacija na području Istre se razlikuje s obzirom na područja pa tako obalna područja i otoci obiluju raznovrsnom Mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika) dok u unutrašnjosti prevladavaju hrastovina i borovina. Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže moru, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo.

Slika 2. Istarska županija

Izvor: www.istra-istria.hr/uploads/pics/istra_sat.jpg

Tablica 1. Popis gradova i općina u Istarskoj županiji

Gradovi	Općine
Pula	Bale	Kršan	Sveti Lovreč
Pazin	Barban	Lanišće	Sveti Petar u Šumi
Poreč	Brtonigla	Ližnjan <